U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečano je otvorena 2nd International Conference of Environmental Remote Sensing and GIS (ICERS 2026), međunarodna znanstvena konferencija koja od 1. do 3. srpnja okuplja vodeće međunarodne znanstvenike, istraživače i stručnjake iz područja daljinskih istraživanja, geografskih informacijskih sustava (GIS), promatranja Zemlje i umjetne inteligencije.
Konferenciju organizira Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet u okviru znanstvenog projekta ALCAR, financiranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
ICERS 2026 još jednom potvrđuje svoj snažan međunarodni ugled. Konferencija okuplja oko 300 znanstvenika, stručnjaka i predstavnika institucija iz 32 države svijeta, dok zbornik konferencije donosi 76 recenziranih znanstvenih radova koje potpisuje više od 250 autora iz 35 država s pet kontinenata. Time ICERS potvrđuje svoju važnu ulogu među međunarodnim znanstvenim skupovima u ovom dijelu Europe posvećenima primjeni geoprostornih tehnologija u zaštiti okoliša i održivom razvoju.
U središtu ovogodišnjeg programa nalaze se neka od najvažnijih pitanja današnjice – klimatske promjene, satelitsko promatranje Zemlje, umjetna inteligencija, upravljanje rizicima od katastrofa, očuvanje okoliša i bioraznolikosti, održivi razvoj, interoperabilnost prostornih podataka te primjena geoprostornih tehnologija u donošenju odluka važnih za razvoj društva.
Satelitski podaci i umjetna inteligencija danas omogućuju praćenje klimatskih promjena, šumskih požara, poplava, suša, stanja poljoprivrednih kultura i urbanog razvoja gotovo u stvarnom vremenu, zbog čega njihova primjena postaje sve važnija u zaštiti okoliša, upravljanju prirodnim resursima i donošenju odluka na nacionalnoj i globalnoj razini.
Svečanom otvorenju nazočili su brojni predstavnici državnih institucija, akademske zajednice i struke, među kojima glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić te ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije dr. sc. Aljoša Duplić, koji je konferenciju i službeno otvorio. Uz njih, otvorenju su prisustvovali predstavnici hrvatskih sveučilišta, strukovnih organizacija, javnih institucija, gospodarstva i međunarodne znanstvene zajednice.
U razgovoru povodom početka konferencije predsjednik Organizacijskog i Znanstvenog odbora ICERS-a, izv. prof. dr. sc. Mateo Gašparović, istaknuo je kako suvremene geoprostorne tehnologije danas imaju ključnu ulogu u razumijevanju i rješavanju globalnih izazova.
„Sateliti danas svakodnevno prikupljaju goleme količine podataka o našem planetu. U kombinaciji s umjetnom inteligencijom oni postaju jedan od najvažnijih alata za razumijevanje klimatskih promjena, upravljanje prirodnim katastrofama i zaštitu okoliša. Upravo zato ICERS okuplja vodeće svjetske stručnjake kako bi zajednički razvijali nova rješenja za izazove budućnosti“, rekao je Gašparović.
Program konferencije obilježavaju pozvana predavanja vodećih međunarodnih stručnjaka. Konferenciju je otvorio dr. sc. Tomislav Hengl iz Nizozemske predavanjem „Future of Open Earth Observation and Geospatial Technologies in the Time of AI and Intelligent Machines“, u kojem je predstavio kako umjetna inteligencija mijenja budućnost otvorenog promatranja Zemlje i geoprostornih tehnologija.
Među istaknutim predavačima bio je i prof. Geoffrey M. Henebry iz Sjedinjenih Američkih Država, koji je u predavanju „Vegetation Seasonality Indicators: Three Use Cases from Romanian Croplands“ prikazao kako satelitski podaci omogućuju detaljno praćenje vegetacije i bolje razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu.
Drugoga dana konferencije predavanje će održati i jedan od vodećih europskih stručnjaka za radarska daljinska istraživanja, prof. dr. sc. Wolfgang Wagner iz Austrije, koji će govoriti o mogućnostima i izazovima primjene umjetne inteligencije u analizi podataka europskog satelita Sentinel-1.
Trećega dana konferencije predavanje će održati i Karol Brzostowski iz Europske svemirske agencije (ESA) pod nazivom „ESA–Croatia Cooperation: Summary and Success Stories“, u kojem će predstaviti dosadašnju suradnju Hrvatske i Europske svemirske agencije te primjere uspješnih zajedničkih projekata.
U razgovoru povodom početka konferencije Gašparović se osvrnuo i na dugogodišnju suradnju Geodetskog fakulteta s Europskom svemirskom agencijom (ESA), istaknuvši kako je Fakultet posljednjih godina postao jedan od vodećih hrvatskih partnera ESA-e.
„Geodetski fakultet do sada je uspješno sudjelovao na više od deset znanstveno-istraživačkih projekata financiranih sredstvima Europske svemirske agencije. Ta suradnja potvrđuje da hrvatski znanstvenici ravnopravno sudjeluju u razvoju najsuvremenijih tehnologija promatranja Zemlje, umjetne inteligencije i geoprostornih sustava te aktivno doprinose europskom svemirskom programu“, rekao je Gašparović.
Program konferencije obuhvaća istraživanja iz područja klimatskih promjena, šumarstva, poljoprivrede, mora i obalnog područja, urbanih toplinskih otoka, prirodnih katastrofa, precizne poljoprivrede, razvoja pametnih gradova te primjene umjetne inteligencije u obradi velikih količina satelitskih podataka. Poseban naglasak stavljen je na razvoj tehnologija koje omogućuju brže, pouzdanije i kvalitetnije donošenje odluka u zaštiti okoliša, upravljanju prirodnim resursima i prilagodbi klimatskim promjenama.
Tijekom tri dana Zagreb postaje mjesto susreta vodećih svjetskih stručnjaka iz područja promatranja Zemlje, umjetne inteligencije i satelitskih tehnologija, potvrđujući sve važniju ulogu Hrvatske u međunarodnim znanstvenim istraživanjima usmjerenima na zaštitu okoliša i održivi razvoj.
Konferenciju je moguće pratiti i online putem stranice https://alcar.geof.hr/icers-live/, dok su dodatne informacije o programu, predavačima i sudionicima dostupne na službenoj stranici konferencije https://alcar.geof.hr/icers-conference/.
ICERS 2026 još jednom potvrđuje poziciju Zagreba i Hrvatske kao važnog međunarodnog središta znanstvene suradnje u području promatranja Zemlje, umjetne inteligencije i geoprostornih tehnologija te ističe sve značajniju ulogu hrvatskih znanstvenika u razvoju tehnologija koje će imati ključnu ulogu u suočavanju s izazovima klimatskih promjena i održivog razvoja.