Datum: 7. – 8. srpnja 2025.
Mjesto: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, Zagreb, Hrvatska
Organizator: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Naziv projekta: Procjena dugoročnih klimatskih i antropogenih učinaka na prostorno-vremensku dinamiku vegetiranih površina u Hrvatskoj korištenjem podataka daljinskih istraživanja
Akronim: ALCAR
Financiranje: Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ)
Oznaka projekta: IP-2022-10-5711
Druga ALCAR radionica okupila je vodeće istraživače, stručnjake za geoprostorne podatke i znanstvenike iz područja zaštite okoliša radi predstavljanja i rasprave o najnovijim rezultatima projekta ALCAR. Ova dvodnevna znanstvena radionica imala je za cilj produbiti razumijevanje o utjecajima klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti na vegetirane površine u Hrvatskoj, uz korištenje naprednih metoda i satelitskih podataka.
Pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Matea Gašparovića, radionica je poslužila kao platforma za razmjenu rezultata, usavršavanje metodologije i istraživanje interdisciplinarnih primjena podataka daljinskih istraživanja u održivom upravljanju zemljištem i okolišem.
Projekt ALCAR ima važnu ulogu u jačanju znanstvenih i operativnih kapaciteta Republike Hrvatske za praćenje i razumijevanje promjena okoliša. Korištenjem tehnologija daljinskih istraživanja, analize velikih podataka i strojnog učenja, projekt omogućuje:
- Praćenje i prognoziranje dinamike vegetacije
- Podršku održivoj poljoprivredi
- Upravljanje šumama i biološkom raznolikošću
- Planiranje prilagodbe klimatskim promjenama
- Izradu politika temeljenih na podacima
Radionice poput ove omogućuju prijenos znanja iz znanosti u praksu i jačaju suradnju među institucijama.
Radionica je započela izlaganjem izv. prof. dr. sc. Matea Gašparovića o dosadašnjem napretku i planiranim aktivnostima u drugoj godini provedbe projekta ALCAR. Uvodno izlaganje istaknulo je ključne rezultate, izazove i smjernice za nastavak projekta.
U nastavku su uslijedile tehničke prezentacije. Dr. sc. Ivan Pilaš predstavio je metodologiju za procjenu dugoročnih trendova fenologije vegetacije korištenjem satelitskih podataka iz Landsat misija. Luka Antonić govorio je o primjeni semantičkih kovarijata i pikselno preciznog vremensko-prostornog konteksta unutar podatkovnih kocki.
Poseban naglasak dana bio je na pozvanom predavanju prof. dr. sc. Geoffreya Henebryja pod nazivom „Rad s pokazateljima sezonalnosti vegetacije: Rezultati iz ratarskih i travnatih površina“. Prof. Henebry, međunarodno priznati stručnjak za fenologiju i dinamiku vegetacije, podijelio je ključne uvide u promjene vegetacijskih ciklusa kroz satelitske podatke. Njegovo izlaganje značajno je doprinijelo znanstvenoj kvaliteti radionice i potaknulo živu raspravu među sudionicima.
Drugi dan bio je posvećen primijenjenim istraživanjima i konkretnim studijama slučaja. Dr. sc. Dorijan Radočaj predstavio je kombinaciju Sentinel-2 fenoloških metrika i indeksa vegetacije otpornih na saturaciju u svrhu boljeg povezivanja sa kartama prinosa kukuruza. Dr. sc. Damir Klobučar predstavio je KlobiSmartApp – pametnu aplikaciju za šumske sustave.
Dr. sc. Katarina Pavlek govorila je o utjecaju antropogenog uklanjanja vegetacije na dinamiku riječnih korita, s fokusom na meandrirajuću rijeku u Hrvatskoj. Ivana Jarak predstavila je metode klasifikacije u službi strategija prilagodbe klimatskim promjenama.
Za kraj, Filip Radić izložio je integraciju daljinskih istraživanja i strojnog učenja za mapiranje fitocenoloških zajednica šuma u Republici Hrvatskoj. Radionica je zatvorena zajedničkom diskusijom i zahvalom sudionicima.
