Istraživači

Mateo Gašparović je izvanredni profesor na Katedri za fotogrametriju i daljinsku detekciju na Geodetskom fakultetu. Trenutno je prodekan za nastavu i studente na Geodetskom fakultetu. Rođen je u Rijeci, Republika Hrvatska. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine. Akademski naziv doktora tehničkih znanosti stekao je 2015. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s doktorskom disertacijom Radiometrijsko izjednačenje tekstura fotorealističnih 3D modela. Područje njegove stručnosti je razvoj algoritama daljinskih istraživanja, primjena daljinskih istraživanja u šumarstvu, GIS i analiza prostornih podataka itd. Sudjelovao je u više od 10 znanstvenih projekata Geodetskog fakulteta i voditelj je znanstvenog projekta „Napredne metode fotogrametrije i daljinskih istraživanja za praćenje promjena u okolišu (RS4ENVIRO)" financirano od strane Sveučilišta u Zagrebu. Kao autor i koautor, objavio je više od 30 znanstvenih radova objavljenih u znanstvenim časopisima indeksiranim u Web of Science Core Collection (WoSCC), od čega 15 u časopisima Q1. Recenzent je preko 150 radova u 25 znanstvenih časopisa, od čega preko 100 u časopisima Q1.

Mladen Zrinjski je redoviti profesor na Sveučilištu u Zagrebu Geodetskom fakultetu. Trenutačno obnaša funkciju dekana Geodetskog fakulteta te pročelnika Katedre za instrumentalnu tehniku Geodetskog fakulteta. Rođen je u Varaždinu. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. Titulu doktora tehničkih znanosti iz znanstvenog polja geodezija postigao je 2010. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s doktorskom disertacijom ''Definiranje mjerila kalibracijske baze Geodetskog fakulteta primjenom preciznog elektrooptičkog daljinomjera i GPS-a''. Područje njegova istraživanja su terenska mjerenja, globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), precizna geodetska mjerenja, metrologija, geodetski instrumenti i dr. Sudjelovao je u 16 znanstvenih projekata na Geodetskom fakultetu, a voditelj je znanstvenog projekta ''Automatizacija mjernog postupka u Laboratoriju za mjerenja i mjernu tehniku Geodetskog fakulteta'', kojeg financira Sveučilište u Zagrebu. Objavio je 22 znanstvena rada u znanstvenim časopisima indeksiranim u Web of Science Core Collection (WoSCC), od čega 3 u časopisima Q1. Recenzirao je više od 60 radova u 15 znanstvenih časopisa, od čega više od 40 u časopisima Q1.

Robert Župan, Ph.D. is Professor on Chair Cartography at the Faculty of Geodesy. He is currently the Vice Dean for Financial Management at the Faculty of Geodesy. He was born in Zagreb, Republic of Croatia. He graduated from the Faculty of Geodesy University of Zagreb in 1998. He obtained the academic title of Doctor of Technical Sciences in 2008 at the Faculty of Geodesy, University of Zagreb with the doctoral thesis entitled Possibilities of geovisualization with a PDA device in tourist cartography. His field of expertise is Cartography, Geovisualization, GIS and Analytical cartography etc. He has participated in more than 10 scientific projects of the Faculty of Geodesy and he is a leader of the project " Cartographic processes in cartography, photogrammetry and remote sensing" funded by the University of Zagreb. As an author and co-author, he has published more than 70 scientific papers published high-quality scientific journals and 43 indexed in the Web of Science Core Collection (WoSCC), of which 6 in Q1 journals. He is reviewer of over 110 papers in 30 scientific journals, of which over 40 in Q1 journals.

Dino Dobrinić je viši asistent (poslijedoktorand) na Katedri za geoinformatiku Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je u Rijeci, Republika Hrvatska. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Akademski naziv doktora tehničkih znanosti stekao je 2021. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s doktorskom disertacijom Razvoj nove metodologije za kartiranje vegetacije temeljem radarskih satelitskih snimaka. Područja njegove stručnosti su geostatistika, obrada satelitskih snimaka, radar sa sintetičkim otvorom antene (SAR) i napredno strojno učenje. Kao član istraživačke grupe sudjelovao je u znanstvenom projektu Geoprostorno praćenje zelene infrastrukture na temelju terestričkih, zračnih i satelitskih snimaka (GEMINI) financiranom od Hrvatske zaklade za znanost. Kao autor i koautor, objavio je 5 znanstvenih radova objavljenih u znanstvenim časopisima indeksiranim u Web of Science Core Collection (WoSCC), od čega 3 u Q1 časopisima. Recenzent je preko 80 radova u 20 znanstvenih časopisa, od čega preko 50 u Q1 časopisima.

Filip Radić je asistent na Katedri za fotogrametriju i daljinska istraživanja Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je u Zagrebu, Hrvatska, gdje je pohađao srednju geodetsku školu, zatim Geodetski fakultet na kojem je diplomirao 2024. godine. Njegov magistarski rad bio je na temu “Razvoj algoritma za potrebe industrijske fotogrametrije”. Godine 2024. objavio je rad kao koautor “Algoritam za procjenu nastanka pukotina od zamora temeljen na industrijskoj fotogrametriji” u časopisu MDPI Applied Sciences. Njegov trenutni rad temelji se na razvoju algoritma temeljenog na EO podacima i programiranju otvorenog koda.

Ivan Pilaš je znanstveni savjetnik u Zavodu za ekologiju šuma Hrvatskog šumarskog instituta s doktoratom iz uzgoja šuma, modeliranja održivog režima podzemnih voda nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Posjeduje stručnost u znanosti o tlu i odnosima tlo-voda, genezi i klasifikaciji tla te utjecaju klimatskih anomalija na šumsku hidrologiju, šumsku produktivnost i izborne mjere prilagodbe. Također ima stručnost u statističkom modeliranju i GIS (R), strojnom učenju (paket R Caret), poznavanju okvira ML Python (Scikit learn) i ML aplikacijama za daljinsko očitavanje. Aktivno je sudjelovao u projektu H2020 „Operativno održivo šumarstvo sa satelitskim daljinskim otkrivanjem“ – MySuistanableForest kao WP (Innovation and roadmap) voditelj te je također sudjelovao u drugim EU projektima (tehnički koordinator Interreg Hrvatska-Mađarska „Zaštita hrasta hrasta u prekogranično područje – Zaštita hrasta) Član je South Central and Eastern European Regional Information Network (SCERIN) – regionalne mreže GOFC-GOLD (Global Observation of Forest and Land-use Dynamics).NASA Land Cover – Land Use Change Program, FAO, Global Forest Watch, EU Copernicus, START.

Mladen Jurišić rođen je 26. listopada 1961. godine u Cerni. Zaposlen je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek na radnom mjestu redovitog profesora u trajnom izboru na Katedri za geoinformacijske tehnologije i GIS. Predsjednik je i osnivač je iste katedre te je voditelj istraživačkog tima „AgroGIT - tehnički i tehnološki sustavi biljne proizvodnje, GIS i zaštita okoliša“ na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek. Završio je Poljoprivredni fakultet u Osijeku 1986. godine na ratarskom smjeru. Nakon završenog studija, 1987. godine zapošljava se kao pripravnik, tehnolog i kasnije upravitelj radne jedinice za ratarstvo u Poljoprivrednoj zadrugi Županja. Nositelj je sedam kolegija na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek i nositelj ili suradnik na četiri poslijediplomska studija na različitim sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek, Odjel za biologiju). Bivši je član Odbora za poljoprivredu u Saboru i više savjetodavnih tijela u Vladi RH. Objavio je 77 publikacija u bazi Web of Science, koje su citirane 297 puta s h-indeksom 10, a prema Google Scholaru ukupno je citiran 865 put s h-indeksom 13. Vodio je sedam znanstvenih istraživačkih projekata Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske te više znanstvenih i stručnih projekata na temu digitalizacije, primjene bespilotnih zrakoplova i regionalizacije poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Posebno se ističu znanstveni VIP projekti, „Uvođenje i uspostava IACS/LPIS sustava (ARKOD) u Republici Hrvatskoj za potrebe osnivanja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju“ i „Uvođenje i primjena suvremene agrotehnike te informatizacija na obiteljskim gospodarstvima“. Od 2019. do 2021. vodio je projekt „Inventarizacija zaštićenog spomenika prirode Biljska stepa za potrebe izrade plana upravljanja s preporukama za izmjenu zone obuhvata“.

Dorijan Radočaj rođen je 2. ožujka 1994. godine u Osijeku. Zaposlen je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek na radnom mjestu asistenta na Katedri za geoinformacijske tehnologije i GIS. Područje njegovog znanstvenog i nastavnog rada su geoinformacijske tehnologije u poljoprivredi i zaštiti okoliša, s naglaskom na obradu snimki daljinskih istraživanja, strojno učenje, studije pogodnosti poljoprivrednog zemljišta i digitalno kartiranje tla. Diplomirao je 2017. godine na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, stekavši akademski naziv magistra geodezije i geoinformatike, smjer geoinformatika. Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij „Zaštita prirode i okoliša“ završio je 2022. godine na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Institutu Ruđer Bošković s akademskom titulom doktora znanosti u interdisciplinarnom području (poljoprivreda, biologija). Tema njegove doktorske disertacije je „Agroecological and pedological modeling of cropland suitability for soybean cultivation by integrating satellite remote sensing data and machine learning“. Znanstveni suradnik u području biotehničkih znanosti postao je 2022. godine. Objavio je 40 publikacija u bazi Web of Science, koje su citirane 268 puta s h-indeksom 10, a ukupno je objavio 53 publikacije prema Google Scholaru, citirane 451 put s h-indeksom 11. Proveo je preko 90 recenzija u časopisima indeksiranima u Web of Science-u. Od 2019. do 2021. sudjelovao je na projektu „Inventarizacija zaštićenog spomenika prirode Biljska stepa za potrebe izrade plana upravljanja s preporukama za izmjenu zone obuhvata“ na poslovima terenske izmjere, računalne obrade snimki bespilotnog zrakoplova te predikcije pogodnosti na temelju algoritama strojnog učenja. Djeluje kao član uredničkog odbora kao review editor u časopisu Frontiers in Environmental Science za Big Data, AI, and the Environment te kao gostujući urednik u posebnim izdanjima "Geospatial Data in Land Suitability Assessment" u časopisu Land i "Geoinformation Technologies in Agriculture and Environment Protection for a Sustainable Future" u časopisu Sustainability. Član je u International Society for Photogrammetry and Remote Sensing od 2022. godine. Nagrađen je s ukupno šest priznanja Fakulteta agrobiotehničkih znanosti za uspješnost u znanstvenom radu.

Geoff Henebry redoviti je profesor s podijeljenim angažmanom između Odjela za geografiju, okoliš i prostorne znanosti i Centra za globalne promjene i promatranje Zemlje na Državnom sveučilištu Michigan. Njegovi istraživački interesi su široki, ali tema koja se stalno ponavlja je korištenje daljinskih detekcija i geoprostornih tehnologija za proučavanje okolišnih obrazaca i procesa, uključujući kvantitativnu analizu i modeliranje fenologije kopnene površine i promjene korištenja zemljišta u pokrovnom zemljištu. Proučavao je zemljišnu dinamiku u Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, istočnoj Europi, europskoj Rusiji i središnjoj Aziji, te u raznim krajolicima, uključujući travnjake i usjeve, suha i močvarna područja, te gradove i urbanizirana područja. Uživao je u brojnim međunarodnim suradnjama i terenskim kampanjama. Tijekom godina Geoff je bio mentor: (i) doktorandima iz Bangladeša, Kine, Kolumbije, Etiopije, Nizozemske, Filipina, Poljske, Ukrajine i Vijetnama, (ii) studentima master studija iz Češke i SAD-a, i (iii) poslijedoktorandi znanstveni suradnici iz Kine, Etiopije, Kirgistana, Nizozemske, Filipina, Poljske i SAD-a. Trenutno je član dvaju NASA-inih znanstvenih timova: Land Cover Land Use Change (LCLUC) i Biološka raznolikost i ekološka zaštita (BDEC). Tijekom godina, njegovo istraživanje godinama je dobivalo potporu NASA-e, NSF-a, NIH-a, DOE-a, USGS-a, NRC-a i NATO-a, kao i donacije podataka od raznih međunarodnih svemirskih agencija. Trenutačno je Geoff pomoćni urednik časopisa Remote Sensing of Environment (od 2018.) i član je četiri urednička odbora: Bioscience (2003.-2018. i od 2023.), International Journal of Biometeorology (od 2012.), Landscape Ecology (od 2007.), i Science of Remote Sensing (od 2019.). Prethodno je bio član uredništva časopisa Conservation Ecology (1996.-2003.), Ecology/Ecological Monographs (2001.-2007.), Ecology & Society (2004.-2008.), Applied Vegetation Science (2008.-2011.) i Land (2020.-2021.). Također je aktivan u Američkoj geofizičkoj uniji (AGU) i sjevernoameričkom ogranku Međunarodne udruge za krajobraznu ekologiju (IALE-NA).

Imelda Somodi je viša znanstvena suradnica u Istraživačkoj skupini za vegetacijsku ekologiju velikih prostora na Institutu za ekologiju i botaniku, Centar za ekološka istraživanja u Mađarskoj. Glavni istraživački interes joj je dugoročna dinamika vegetacije, od dinamike unutar zajednice do promjena u rasprostranjenosti tipova vegetacije na području zemlje i šire. Trenutni fokus njezinih istraživačkih aktivnosti uključuje: teoretsko utemeljenje koncepta potencijalne prirodne vegetacije (PNV); metodologija PNV modeliranja; kao i procjena PNV-a kako za sadašnje uvjete tako i za različite scenarije korištenja zemljišta i klimatskih promjena. Njezini posljednji projekti bili su: Ranjivost prirodnih staništa na klimatske promjene (2015.-2018.), Modeliranje utjecaja deregulacije rijeke na potencijalnu prirodnu vegetaciju (2020.-2021.), Potencijalna prirodna vegetacija na južnoj granici Mađarske (2021.-2023.). Ima 35 znanstvenih radova objavljenih u recenziranim međunarodnim znanstvenim časopisima, od kojih je 19 u gornjoj četvrtini (Q1). Njezini radovi također imaju 675 neovisnih citata.

Damir Klobučar je rođen u Gospiću, gdje je završio osnovnu i srednju matematičko-informatičku školu. Nakon završene srednje škole upisuje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i regulira vojnu obvezu 1989./90. godine. Godine 1991./1992. sudjelovao je kao dočasnik HV u Domovinskom ratu u Gospiću te je odlikovan Spomenicom Domovinskog rata. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine. Na istome fakultetu 2002. godine završio je znanstveni poslijediplomski studij i 2008. doktorski studij. Diplomirao je 2018. godine na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu na sveučilišnom diplomskom studiju Menadžment poslovnih sustava. Izabran je u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Njegovo istraživanje usmjereno je na upravljanje i gospodarenje šumama, daljinska istraživanja, analizu poslovanja, investicije i zamjenu strojeva u šumarstvu. Iz navedenih područja recenzent je u međunarodnim znanstvenim časopisima. Objavio je dvadeset stručnih i znanstvenih radova. Zaposlenik je državnog poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.