Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet
Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet jedina je hrvatska visokoškolska ustanova u području geodezije i geoinformatike i najveći fakultet u tom području u jugoistočnoj Europi. Geodetski fakultet ima 105 zaposlenika, od čega je oko polovica u znanstveno-nastavnim i znanstvenim zvanjima. Na Geodetskom fakultetu izvode se programi geodezije i geoinformatike na svim razinama (preddiplomski, diplomski, specijalistički i poslijediplomski). Geodetski fakultet je nositelj ili partner u mnogim znanstveno-istraživačkim i stručnim projektima te snažno potiče i sudjeluje u projektima s industrijskim partnerima iz okvira primjene i transfera novih tehnologija i znanja. Većinu projekata u kojima GF sudjeluje financira Europska komisija (trenutno 2 projekta Horizon2020 i više ESF projekata, Interreg i dr.), ali sudjeluje i u nacionalnim projektima poput projekata Hrvatske zaklade za znanost. Na Geodetskom fakultetu već dugi niz godina provode se znanstvena istraživanja u cilju razvoja, primjene te širenja znanja u području svemirskih tehnologija poput primjene podataka Copernicus programa Europske svemirske agencije. Nadalje, na Geodetskom fakultetu osnovani su uredi Copernicus Relay i Copernicus Academy Hrvatska u svrhu promoviranja i širenja znanja o Copernicus programu te poticanju tehnološkog razvoja i širenja poslovanja geodetske privrede u području daljinskih istraživanja i svemirskih tehnologija. Razvojem novih tehnologija i metoda u području geodezije i geoinformatike te primjena u tehničkim, biotehničkim, prirodnim i drugim znanostima, uz edukaciju studenata, osnovni je cilj djelovanja Geodetskog fakulteta. Na taj način trasira se put geodetskoj privredi i cijelom gospodarstvu za širenje poslovanja te otvaranje novih radnih mjesta.
Hrvatski šumarski institut
Hrvatski šumarski institut je javna znanstvena ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ciljevi i zadaće Hrvatskog šumarskog instituta su znanstveno-istraživački rad u šumarstvu iz područja ekologije i uzgoja šuma, šumske genetike i oplemenjivanja drveća, inventure šuma, zaštite šuma i laboratorijskih analiza. Hrvatski šumarski institut u nacionalnim okvirima blisko surađuje s Hrvatske šume d.o.o Zagreb čija je misija osigurati cjelovito i održivo gospodarenje šumama na cijelom području Republike Hrvatske na ekološki prihvatljiv, ekonomski učinkovit i društveno odgovoran način. Hrvatski šumarski institut sudjelovao je u brojnim međunarodnim i nacionalnim projektima kao što su Horizon2020, Interreg, Life, IPA i Hrvatska zaklada za znanost.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek najveći je i najstariji fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek ima 226 zaposlenih, od čega 135 (60%) znanstveno-nastavnog osoblja. Nastava se izvodi na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima prvenstveno iz polja poljoprivrede i biotehnologije. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek je nositelj 26 međunarodnih konkurentnih znanstvenih projekata u proteklih pet godina, uključujući Horizon2020, COST action i Interreg. U istom razdoblju prosječno se godišnje objavi 195 znanstvenih radova, a sve je veći broj radova indeksiranih u kategorijama Web of Science Q1-Q2. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek tradicionalno održava snažnu vezu s privatnim sektorom, uglavnom u područjima precizne poljoprivrede, znanosti o tlu, ishrane usjeva, zaštite usjeva, znanosti o životinjama i agroekonomije. Katedra za geoinformacijske tehnologije i GIS Zavoda za poljoprivredu i obnovljive izvore energije, kao predlagač projekta, među vodećim je fakultetskim jedinicama u znanstvenom izdavaštvu, s 13 Web of Science Q1-Q2 radova objavljenih od 2020. godine.
Državno sveučilište Michigan, Centar za globalne promjene i promatranje Zemlje, Sjedinjene Američke Države
Centar za globalne promjene i promatranje Zemlje (CGCEO) grupa je znanstvenika MSU-a iz više područja koji provode suradnička, interdisciplinarna istraživanja na više razina koja se oslanjaju na geoprostorne tehnologije, promatranje Zemlje, analitiku podataka, modeliranje, terensko istraživanje na terenu, povezane interakcije između ljudi i prirodnih sustava, te socioekonomske i političke analize. Istraživanjem, obukom studenata i znanstvenika u ranoj karijeri te dosezanjem do zainteresiranih strana, nastojimo opremiti društvo tehničkim alatima te fizičkim, socioekonomskim i ekološkim znanjem za održavanje održivih ekosustava i društava. Rad CGCEO-a olakšavaju naš zajednički prostor i resursi osoblja te redovite interakcije kroz sastanke, seminare i suradnička istraživanja te obrazovne aktivnosti. Misija CGCEO-a je okarakterizirati tekuće promjene u klimi i zemljištu, razumjeti sile koje dovode do promjena i njihove utjecaje te ponuditi rješenja za probleme kako bi se poboljšala dobrobit ljudi i društva. CGCEO stvara znanje za izgradnju znanstvenog razumijevanja i informiranje o političkim odlukama u vezi s posljedicama tekućih globalnih promjena i obučava sljedeće generacije znanstvenika o globalnim promjenama.
Državno sveučilište Michigan, Odjel za geografiju, okoliš i prostorne znanosti, Sjedinjene Američke Države
Odjel za geografiju, okoliš i prostorne znanosti nudi diplome prvostupnika, magisterija i doktorata geografije te diplome prvostupnika i magistara geografskih informacijskih znanosti zajedno s potpuno online programom profesionalnih certifikata za GIS na Državnom sveučilištu Michigan. Odjel vodi jedan od 14 programa za dodjelu diploma na Fakultetu društvenih znanosti. Odjel ima više od 30 nastavnika, 70 studenata diplomskog studija, 80 studenata dodiplomskog studija i 130 studenata dodiplomskog studija. Istraživački centri fakulteta i studenata o temama kao što su odnosi ljudi i okoliša, klima, geografska informacijska znanost, geomorfologija tla, urbana struktura i globalne promjene. Prostorni opseg ovih istraživačkih interesa kreće se od lokalnog do globalnog u mjestima kao što su Kenija, Brazil, Velika jezera, Kina i Michigan. U Odjelu se nalazi i Jedinica za daljinsko očitavanje i GIS istraživanje i pružanje usluga koja provodi brojne ugovorne i projektne aktivnosti, a naša grupa za online geografiju (onGEO) nudi nekoliko tečajeva za stručno usavršavanje, koji se mogu pohađati pojedinačno ili u kombinaciji kako bi se stekao profesionalni GIS certifikat .
Institut za ekologiju i botaniku, Centar za ekološka istraživanja, Mađarska
Mađarska akademija za znanost (MTA) osnovala je Centar za ekološka istraživanja 1. siječnja 2012. Centar za ekološka istraživanja sastoji se od tri instituta: Instituta za ekologiju i botaniku, Instituta za vodenu ekologiju i Instituta za evoluciju. Glavna misija Centra za ekološka istraživanja je provođenje visokokvalitetnih istraživanja bioraznolikosti i ekosustava, uključujući vodeni i kopneni svijet. Centar je primarno posvećen ekološkim istraživanjima, no mnoge naše studije vezane su uz utjecaj poljoprivrede i šumarstva na biološku raznolikost, tradicionalna ekološka znanja ili interdisciplinarne teme. Centar za ekološka istraživanja usmjeren je na integraciju instituta i disciplina, budući da je složene ekološke izazove teško rješavati izolirano. Osim istraživanja, predani smo izgradnji mostova između znanosti i društva te smo stoga uključeni u razvoj EU i globalne politike.
Institut za ekologiju i botaniku nastoji predložiti znanstvena rješenja za ekološke izazove našeg vremena, kao što su promjena korištenja zemljišta, degradacija staništa, klimatske promjene, urbanizacija, učinci intenzivne poljoprivrede, invazije i pojava novih bolesti. Gotovo 80 istraživača Instituta, organiziranih u istraživačke skupine, rade na širokom spektru skupina organizama i staništa, koristeći različite metodološke pristupe. Uz temeljnu istraživačku djelatnost, Institut provodi više javnih praćenja i primijenjenih istraživanja.
Hrvatske Šume d.o.o.
Šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, te imaju znatan utjecaj na kakvoću života. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2.759.039 ha, što čini 49,3% kopnene površine zemlje. Od toga je 2.097.318 ha u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je 661.721 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Većinom šuma u državnom vlasništvu (2.024.461 ha) gospodare javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o. Hrvatske šume d.o.o. je tro stepeno državno poduzeće s Direkcijom u Zagrebu, 17 uprava šuma podružnica i 169 šumarija. Tijela Društva su: Skupština, Nadzorni odbor i Uprava. Tvrtka zapošljava oko 8.000 radnika, od kojih 1.250 ima VSS. Načela i postupci na kojima tvrtka Hrvatske šume d.o.o. temelji upravljanje državnim šumama definirani su Zakonom o šumama, Nacionalnom šumarskom politikom i strategijom, potpisanim međunarodnim sporazumima i konvencijama te 250-godišnjom tradicijom organiziranog i uređenog stručnog gospodarenja šumama na postulatima potrajnosti. Temeljna odlika potrajnog gospodarenja je briga o šumskom resursu na način da se očuva njegova prirodna struktura i raznolikost te trajno omogući njegova stabilnost i opstojnost uz povećanje gospodarskih i opće korisnih funkcija šuma.